Kontaktirajte nas!

+382 20 513 687

Search
Close this search box.

Prva presuda za ratni zločin u Crnoj Gori i dalje bez punog epiloga

Dok Crna Gora privodi kraju pregovore sa EU, mjesto stradanja porodice Klapuh, kao i druga mjesta ratnih zločina, i dalje su bez obilježja i bez punog pravnog i društvenog epiloga.

Navršavaju se 34 godine od ubistva Hasana, Feride i Sene Klapuh, bošnjačke porodice iz Foče, koju su 6. jula 1992. godine na mostu „Obrada Cicmila“ u Plužinama ubili pripadnici odreda „Dragan Nikolić“ Vojske Republike Srpske. Iako je ovaj zločin još 1996. godine postao prvi pravosnažno presuđeni ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Crnoj Gori, kaznu je odslužilo samo licez osuđen zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca.

Hasan Klapuh, njegova supruga Ferida i kćerka Sena napustili su Foču pokušavajući da pronađu utočište u Crnoj Gori. Umjesto sigurnosti, dočekala ih je smrt. Nakon obećanja da će biti bezbjedno prevezeni preko granice, pripadnici odreda „Dragan Nikolić“ odveli su ih do mosta u Plužinama, gdje su ih ubili i bacili u kanjon rijeke Pive.

Viši sud u Podgorici je 1996. godine ovaj slučaj pravosnažno kvalifikovao kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković osuđeni su na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubić osuđen na osam mjeseci zatvora zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Jedino je Golubić izdržao izrečenu kaznu.

Poslije više od tri decenije napravljen je pomak u rasvjetljavanju sudbine porodice Klapuh. Vladina Komisija za nestala lica saopštila je da je DNK analizom preliminarno potvrđen identitet posmrtnih ostataka Feride i Sene Klapuh, pronađenih u Nikšiću. Potraga za posmrtnim ostacima Hasana Klapuha i dalje traje.

Iako je riječ o prvom pravosnažno presuđenom ratnom zločinu u Crnoj Gori, na mostu „Obrada Cicmila“ ni danas ne postoji spomen-obilježje koje bi podsjećalo na ubijenu porodicu. Zato ponovo pozivamo nadležne institucije da, u skladu sa zakonom, postave memorijalnu ploču na mjestu zločina.

Evropska komisija u kontinuitetu ukazuje da procesuiranje ratnih zločina, borba protiv nekažnjivosti, poštovanje prava žrtava i rješavanje sudbine nestalih predstavljaju važan dio mjerila u okviru Poglavlja 23, koje se odnosi na vladavinu prava i temeljna prava.

Mjesta stradanja i dalje su bez obilježja, a ratni zločini iz devedesetih gotovo da nijesu dio obrazovnog sistema. Zbog toga je važno da institucije njeguju kulturu sjećanja zasnovanu na sudski utvrđenim činjenicama i obezbijede dostojanstveno obilježavanje mjesta na kojima su stradali civili.

Podijeli na društvenim mrežama 

Posljednje novosti

Milan Radović
Uprava policije prekinula civilni nadzor nad postupanjem policijskih službenika prema licima lišenim slobode
9.7
U Skupštini Crne Gore otvorene izložbe povodom Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici
klapuh-web
Prva presuda za ratni zločin u Crnoj Gori i dalje bez punog epiloga
Danijela Darmanović, fotografija 3
ASK da unaprijedi izvještavanje o novcu za ženske organizacije u političkim subjektima
panel
Konkretni i transparentni rezultati pravosuđa ključni su za vraćanje povjerenja građana

Pretraga